• Ku bantu mwese mutazi ukuri namwe mukuzi, nagira ngo mbibutse ko ibyo twakoreye abanyarwanda bitazigera biduhira kandi inzira iri hafi kugera mu nzu kuko twe dushyira mu gaciro twasanze ibyo twakoreye abahutu n’abatutsi bari imbere mugihugu duhuje ururimi ari amahano. Mwibuke ko ku giti cy’inyoni no mu nterahamwe twihishemo bihagije kugira ngo turimbure abahutu ku bwinshi n’abatutsi ariko byose bikandikwa kuri perezida Habyarimana kugeza apfuye azize ukuri.
• Dore gahunda ndende muzo twapanze mu nama nyinshi njya mbabwira mukampakanya: taliki 23/03/1989 i Kampala saa sita zijoro na taliki 16/09/1990 niho twahereye twica ABANYIGINYA bose bitambikaga imbere yacu kuko umugambi wacu wari uwo kuryanisha abahutu ubundi tukabinjirira tugafata igihugu; ubundi tukabica urubozo.
• Twahemukiye abanyarwanda turangije tugurisha urwatubyaye ku mahanga kandi bo [abanyamahanga] ntawe ubashuka ngo bakunde. Mu Rwanda habaye intambara itegurwa n’impande zitandukanye zinayifitemo inyungu zitandukanye buri wese akeneye kugera ku nyungu ze ku bwinshi atitaye ku bizangirika!
• Iyo yari iy’akarere kose ariko igomba gutangirira mu Rwanda ikazarangirira muri Tanzaniya inyuze muri Repubulika Iharanira Demukarasi ya Kongo no mu Burundi! Iyo mu Rwanda yateguwe mu byiciro bibiri hanateganywa ko hazagwamo inzirakarengane 250,000 habariwemo 50,000 z’abatutsi! Iyo yari gahunda y’agateganyo ya Leta zunze ubumwe z’Amerika nyamara Kagame, Museveni, Rwigema na Nyerere buri umwe yari yibikiye agakoryo azakoramo harimo no gucengana!
• Ibi byose rero benshi ntibabizi bibwira ngo abahutu ni abicanyi ngo barishe bikarangirira aho. Birumvikana ko impamvu yagombaga gushakwa: ikibazo cy’impunzi na demokarasi nibyo byaje imbere! Nyamara Habyarimana yahise abambura izo mpamvu yemera ko impunzi ibishaka itaha hasigara ikibazo cyo kubakira n’aho bazaba n’ikizabatunga.
• Yagombaga gufashwamo na LONI! Muri Nyakanga 1990 hashyizweho itsinda riyobowe na Fred Rwigema ryari rifite intego yitwa “NGWINO UREBE USUBIREYO UBABWIRE BATAHE” iryo tsinda ryari riyobowe na Gen. Fred Rwigema ryagombaga gusesekara mu Rwanda ku taliki 29/10/1990.
• Paul Kagame yifuzaga ubutegetsi budasangiwe yagombaga gufata amennye amazi yuzuye ikirahure kugirango abone aho asuka andi! Fred Rwigema yumvaga hakorwa intambara ariko mu gihe gito(guerre eclaire) ariko itaguyemo abasivile kandi yarangira abahutu n’abatutsi bagasangira ubutegetsi! Julius Nyerere yabibonaga kimwe na Rwigema ariko we ashishikajwe no kwica perezida Habyarimana agahorera perezida Gregoire Kayibanda kugira ngo mu Rwanda hajyeho ubutegetsi bwa gisosiyalisiti.
• Perezida Joel Kaguta Museveni we yabyumvaga kimwe na Paul Kagame akifuza ko hajyaho Capitalism sauvage (ubutegetsi bunyunyuza abaturage kugera aho bazicuza icyo bavukiye). Amerika yishakiraga amabuye y’akarere na Capitalism. Ubwongereza bwishakiraga amabuye y’agaciro no gushyira icyongereza mu karere k’ibiyaga bigari!
Babanje gutegura intambara: Hakozwe udutero shuma twiba inka mu Mutara no kureba uko umwanzi(MRND) abyifatamo. Bashyizeho abicanyi baca imitwe abanyarwanda igapakirwa mu mifuka hejuru bakahashyira amashu ngo babone uko babicisha ku mipaka muri za 1988! Nibyo byiswe “guca amashu”! Utwo duhanga twari utwo kwereka amahanga ko ubutegetsi buri mu Rwanda ari abicanyi
• RANU (UNAR) bayisimbuje FPR mu 1987. Perezida Museveni wa Uganda yashizeho ikipe y’abicanyi muri 1989 yagombaga kurasa perezida Juvenal Habyarimana noneho bigakurikirwa n’akavuyo bakakinjiriramo bagafata igihugu!
• Ariko kubera ukuntu perezida Habyarimana imbere mu gihugu yari arinzwe cyane kandi akunzwe n’abaturage cyane byageze muri Werurwe 1990 abicanyi ba Museveni barabuze aho bamenera ngo bamwice biba ngombwa ko gahunda y’uburyo intambara yapanzwe isubirwamo.
• Hemejwe ko, aho kubanza kwica Habyarimana intambara igatangira, ahubwo hagomba kubanza intambara yatuma habaho imishyikirano ya nyirarureshwa igatuma Habyarimana asohoka muri rwa rukuta ruhora rumurinze imbere mu gihugu noneho akajya hanze akarasirwayo! Yamara gupfa hagakorwa intambara yeruye maze umuleti ukaribwa amagi abanje kumeneka nk’uko Paul Kagame na Tito Rutaremara batahwemye kubivuga batyo nta n’icyo bokanga! Niko byagenze!
• Umuryango mpuzamahanga nawo wari witeguye: Mu 1989 muri Leta ya Floride muri USA habaye inama ifatirwamo imyanzuro ko igiciro cy’ikawa ituruka mu Rwanda gitakaza 50% kugira ngo intambara nitangira habe ibibazo by’ubukungu, bityo gutsinda habyarimana byihute ndetse n’abaturage bivumbure ku butegetsi kuko ikawa niyo yari igize hafi 80% by’ibyoherezwa hanze byinjiza amadevize mu Rwanda!
• Mu Ugushyingo 1988 itsinda rya Banki y’Isi ryagiye mu Rwanda ritegeka ko haba Devaluation(Kugabanya agaciro k’ifaranga ry’igihugu), habayeho kugurisha ibyitwa ibya Leta ku bikorera ku giti cyabo! Habayeho guhagarika indishyi zihabwa abahinzi b’ibyoherezwa hanze(ikawa. icyayi, ibireti,…), guhagarika ibyo kugurira abaturage ikawa yabuze isoko no kuvanaho quota d’exportation ituma ibiciro bidahindagurika!
• Habayeho kwirukana abakozi bamwe ba Leta bituma harandurwa ibiti by’ikawa zirenga 320,000 mu gihugu urubyiruko rw’abashomeri rutangira kwiroha mu mugi, noneho bahita bategeka perezida Habyarimana kwemera amashyaka menshi rwa rubyiruko rujya mu mashyaka amurwanya kugira ngo ruzakoreshwe mu bikorwa byo guteza akaduruvayo mu mijyi no kuzitabira ubwicanyi bwibasira imbaga!
• Byatumye kandi u Rwanda nk’igihugu kitemeraga ibiribwa byinshi biturutse hanze gihinduka “WAMFUNGURIYE”; inzara za Gikongoro ziratongora ni uko bapfukamisha igihugu gitangira gufata amadeni bitari bikunze kubaho ku buryo mu myaka 2 gusa amadeni u Rwanda rwatse mu mahanga yiyongereyeho 34.3%!
• Batangira kukiyoboza telecommande kuko uko bateshaga ifaranga ry’igihugu agaciro ni nako ibiciro kwu isoko byarushagaho gutumbagira ibintu bigahenda abaturage bakifata mapfubyi kuko ubushobozi bwabo bwo guhah bwari buto cyane ugereranije n’imiterere y’ibiciro ku isoko ry’imbere mu gihugu. Niko byagenze mu 1993 imyumbati, amasaka, ibishyimbo biteshwa agaciro.
• Mu ngamba z’urugamba hakoreshejwe uburyo bwo gukora icyaha ugahita ucyorosaho ntikimenyekane cyangwa cyanamenyekana ntikikwitirirwe ahubwo kikagerekwa ku bandi batagikoze. Ku ruhande rumwe bicaga abatutsi bihinduye nk’ingabo za Habyarimana ngo igisebo kimufate bityo babone n’uko babyutsa imirwano niba hari habayeho agahenge kumvikanyweho ku mpande zombi!
• Ni uko bishe abahima 1000 mu Mutara. Ni uko bishe abagogwe Kabatwa ya Mutura ku Gisenyi bibahesha kubura intambara yatumye hahunga miloyoni irenga y’abaturage mu majyaruguru na Nyacyonga! Ubundi buryo bakoresheje ni ugushumuriza abahutu abatutsi! Inkotanyi zihinduraga abatutsi b’imbere mu gihugu bagakindura abahutu kugira ngo bihorere ku batutsi maze FPR ibone ibirego!
• Niko byagenze muri Kibirira ya Gisenyi. Baracengera bica Conseiller banica umusirikare wari muri Conge bihinduye nk’abatutsi ba Kibirira bituma bameneshwa bahungira za Rutchuru na Masisi muri Zaire y’icyo gihe! Ni nako byagenze i Bugesera. Inkotanyi zihinduye abatutsi ba Bugesera zica zinatega mine ku kararo kajyaga kwa Bourgmestre Rwambuka wa Kanzenze wabaga no muri Comite central ya MRND.
• Mu Bugesera kandi bateze igisasu muri taxi ya Commanda wayoboraga ikigo cya gisirikari cya Gako. Iyo taxi yarimo abanyaGisenyi 18 bo mu muryango we (komanda wa Gako) bose barapfa ntiharokoka n’uwo kubara inkuru babikora bihinduye abatutsi bakomoka mu Bugesera boherejwe n’ababyeyi babo mu nkotanyi! Abahutu baho barakaye bahitana abatutsi 300 b’inzirakarengane noneho perezida Habyarimana bimusaba koherezayo ABAJEPE bamurindaga ngo bihagarare!
• Mbere gato y’uko biba, ishyaka ry’abatutsi rya PL ryari ryahakoze meeting yo gusobanurira abahutu rikurikirana n’iyahakozwe na MDR ya Faustin Twagiramungu! Hakozwe kandi ibintu bibi nk’ubwicanyi bubi bwa FPR-Inkotanyi buhahamura abahutu bukanabatesha umutwe nko gusatura umuntu bagakoresha amara bariyeri nk’uko byabaye Ruhengeri na Byumba; nko gufomoza umugore utwite bagasekura uruhinja bakarugaburira umuryango we ku buryo abarokotse bagenda babwira abandi ubwo bugome! Nicyo cyatumaga bazihunga cyane!
• Inkotanyi zashoboye gukoresha abatutsi bari muri MRND nka KAJUGA Robert bahimba interahamwe maze komite iziyoboye yiganzamo abatutsi. Ibi byatumye amatsinda y’abakomando ba FPR binjizwa mu nterahamwe ari benshi cyane barazigarurira maze sugutanga imifano mu kwica abatutsi ziva hasi, hagira aho abatutsi bihagararaho Lt. Gen. Charles Kayonga akabaha ibikoresho na essance bagatwarayo interahamwe zikica, bo bagafata amafoto n’amashusho!
• Inkotanyi kandi zari zarakoze amatsinda mu gihugu hose yitwa BRIGADES nyuma ahindurwamo ABAKADA! Aba bari banyanyagiye mu duce twose tw’igihugu ubuhuzabikorwa n’ibikoresho bikaba mu bigo by’Abihayimana! Niyo mpamvu abatutsi benshi birukiraga ku nsengero n’abihayimana bakabigwamo batabizi kuko bahasangaga za stocks z’intwaro!
• Izi za Brigades nizo zacukuje bya byobo mujya mwumva byasanzwe mu ngo z’abatutsi cyangwa mu mirima yabo byacukuwe guhera mu kwa mbere 1994! Gahunda y’ibi byobo yari iteye ku buryo bukurikira : Perezida Juvenal Habyarimana yagomba kwicwa taliki 8/4/1994 leta irimo FPR imaze kujyaho! Mu gihe cyo kwishimira kujyaho kwa Leta yari kuba ihuriweho na bose, perezida Juvenal Habyarimana yari kwicwa muri iryo joro binyuze muri Kudeta! Hari abatutsi bari bateguwe n’inkotanyi zari zateguwe mu kwica abahutu muri gahunda ya Punguza (kubagabanya) bakarohwa muri bya byobo!
.
• Abatutsi batazi uwo mugambi nabo bari kubigenderamo kuko ababizi bari barahawe amafaranga menshi yo kuzakoresha iminsi mikuru mu ngo zabo bishimira gushyirwaho kwa Leta ihuriweho n’amashyaka menshi bagatumira abaturanyi babo maze inkotanyi zikaza kubica bari mu birori zikabanaga muri bya byobo bikitirirwa ingabo za Habyarimana zamuhoreraga dore ko umututsi utari uzi ko iryo joro akaba kari bube nawe yari kwicwa kuko yari kuba ari umututsi ku mazuru gusa ariko mu mutima ari umuhutu!Urugo bari gusanga amatara yaka munzu bari kurusimbuka naho urwo bari gusanga ruzimije rwari kuzima rwose.Uwaganiye ninterahamwe zimubwirako hari abo zajyaga kwica bakazibwira ngo nimutwice MUDUTANZEHO UMUNSI UMWE abahutu mugira Imana.
Iyo witegereje uko abahutu bari kwicwa muriyimyaka ya 2017 ukareba nuko abacikacumu bari guhonyorwa cyane cyane abavumbuye ko bagizwe ibitambo(MUCYO,RWIGARA,MAKUZA,RWABUKUMBA,……) UKAREBA iyicwa rya ba Inyumba na ba Karegeya ubonako ukora ibi ari nawe wateguye ibya 1994 kuko imbereye umuntu ntacyo avuze aryoha iyo akamwa amafaranga.Usenyera abantu ari uko inzu zimze gutahwa kandi zarubatswe areba,akarandura imyaka aruko ibanje kuraba kandi yarahinzwe areba,ataniyehe n’interahamwe za Muvoma?
Kurwanya ukora ibi ubizize ijuru ryaba rikuri imbere.